Glazbena škola Jastrebarsko ponovo nas je ugostila i priredila nam koncert, ali ovoga puta Božićni. Uživali smo u izvedbi dobro nam znanih instrumenata. Kao znak zahvale, neposredno prije koncerta vrijedno smo izrađivali poklone koje smo darovali Glazbenoj školi. Bogatiji za još jedno iskustvo vratili smo se u vrtić, a Glazbenoj školi zahvaljujemo što nas je lijepo ugostila.

ODGOJITELJICE:

Anita Buri

Sandra Žalac

Sveti Niko svijetom šeta, traži djecu svoju,

Jer za svako dobro dijete ima stvarcu koju tra, la, la, la, la, la...

Nakon što su djeca podijelila međusobno i sa svetim Nikolom svoja iskustva, željama, nadama, prisjetili smo se legendi o ovom nama osobito dragom svecu te zaključili koliko je bio dobar, kako je pomagao ljudima i s Božjom pomoći učinio mnoga čudesna djela za bližnje. Svi smo si posvjestili kada smo i sami bili njemu slični a kada to nismo bili i što bi trebali učiniti da se to promijeni.

Dana 5.12.2014. u našu „Radost“ ušetao je Sv. Nikola kojeg je „oživio“ naš župni vikar Tomica Božiček. Djeca su ga dočekala s pjesmom a on je vrlo otvoreno i samouvjereno, toplo i primjereno njihovoj dobi s njima porazgovarao i podijelio im darak koji su s radošću primili jedva čekajući da baš do njih dođe. Otpratili su ga stihovima koje je napisala teta Daniela B.:

„Sveti Niko dođi,dođi

Pokraj naše kuće prođi.

Čizmice nam napuni

Jer smo dobri bili svi.“

Naravno da je obećao da će doći na radost svih prisutnih. Darovi su osigurani kao i svake godine u suradnji s Gradom Jastrebarsko i Župom Sv. Nikole. Pa neka nas sve prati blagoslov Sv. Nikole zaštitnika naše župe i dočekali ga do godine još njemu sličniji.

ODGOJITELJICA:

Smiljana Popović

Proteklog tjedna odrađivane su aktivnosti vezane uz temu Sv.Lucija (svjetlo - tama). Evo nekoliko izjava djece iz skupine Medvjedići vezane uz ovu temu:

ASOCIJACIJE: SVJETLO – TAMA

... svemir – Sunce

... planet Zemlja: Sunce je kod nas u Hrvatskoj, a noć ili tama u Brazilu

... kad se poveže svjetlo i tama može nastati Mjesec

... kad nam nestane struje upalimo svijeću jer je jaka tama i mogli bi se lupiti

... planeti blizu Sunca – na njima je vruće, a oni koji su daleko – tamo je hladno i tamno

... kaj mislite kad bi se planet zavrtio oko Sunca i ono ako ga planet udari svuda će postati sunce jer bi palo, a nama bi ostala tama, a Sunce bi grijalo dolje i tamo bi bilo Sunce

... zvijezde na tamnom nebu

ŠTO JOŠ MOŽEMO POVEZATI UZ SVJETLOST I TAMU?

... mi smo svjetlo koje pomaže ljudima u poplavljenim kućama koji žive u tami bez struje

... postoje bolesna djeca kojima je važno pomagati i ne smijati se

... djeca koja su slijepa žive u tami. Da sam ja slijepa zamolila bi prijatelja da mi pomogne u igri tak da mi pročita na koje polje sam stala i da mi veli koji broj sam dobila na kocki

... tak i naša prijateljica ne vidi dobro pa nosi naočale

... kad se lijepo ponašamo onda smo svjetlo, a tama kad smo zločesti

ODGOJITELJICE:

Marija Fabijanić

Dubravka Tomić

2. 12. 2014. u vrtiću su bili pčelari Pčelarske udruge Lipa iz Jastrebarskog. U dvorani vrtića posjetila su ih djeca mlađe dobi. Tom prilikom su djeca upoznata sa životom pčela i proizvodima koje nam pčelice daju. Djeca su pritom iskazala interes za novim znanjima prateći pažljivo prezentaciju pčelara. Tijekom prezentacije djeca su imala mogućnost degustirati prirodni med iz samih saća. Za „slatki završetak“ pčelari su djeci podijelili med a djeca su pčelarima darovala slikovnicu o pčelama koju su uz pomoć odgojitelja izradila i oslikala.

ODGOJITELJI

Valentina Batelja

Daniela Bobinski

Ana Budinšćak

Manuela Miljenović

Vesna Navoj

Ivan Rak

Biserka Stojanovska

Jadranka Šoštarić

Montessori odgojnu skupinu Elmeri je u petak 21.11.2014. posjetila Jelena Škrabe, ravnateljica gradskog muzeja u Jastrebarskom. Djeci je ispričala priču o tome kako je nastao grad Jastrebarsko. Priču im je približila koristeći fotografije stare Jaske i Jaskanaca, zemljovid Grada i nekoliko predmeta koje su koristili građani Jastrebarskog prije stotinu ili više godina. Djeca su vidjela i opipala repliku povelje kojom je ugarski kralj dozvolio jaskancima trgovati. Ravnateljica muzeja je naglasila da su u prošlosti ljudi živjeli skromno, a sve se izrađivalo ručno. Vidjeli smo medvjedića starog 130 godina, drvenu pernicu i opanke kakve su nosila djeca u dobi od sedam godina kada su krenula u školu. Saznali smo i vidjeli na fotografijama kako su nekada davno ljudi proslavljali Božić, i još mnogo toga. Ovaj posjet bio je dragocjeno iskustvo svima i veselimo se nastavku suradnje.

ODGOJITELJICE:

Maja Sabadi

Josipa Šporčić

Mihaela Pustaj

Za djecu DV Radost, a povodom Dana Grada, održan je 14. studenoga 2014. godine koncert u Glazbenoj školi Jastrebarsko. Koncertu su prisustvovale odgojne skupine Zečići, Tigrići, Tratinčice, Delfini, Elmeri, Breskvice, Jagodice, Trešnjice, Suncokreti, Medvjedići i predškola. Polaznici Glazbene škole mališanima su predstavili razna djela klasične glazbe u izvedbama na glasoviru, gitari, flauti, klarinetu, trubi, saksofonu, violini i violončelu. Zahvaljujemo se Glazbenoj školi Jastrebarsko što nas je i ove godine ugostila. Bilo je to zaista jedno lijepo iskustvo te se veselimo daljnjoj suradnji!

ODGOJITELJICA:

Josipa Šporčić

Danas su djeca iz odgojne skupine Trešnjice posjetila gradonačelnika povodom Dana Grada i čestitala rođendan Gradu u ime sve djece našeg vrtića. Bilo je jako zanimljivo i zabavno vidjeti gdje radi gradonačelnik sa svojim "pomoćnicima". Porazgovarali smo s njima, popili sokić te ponijeli puno slatkiša da počastimo svoje prijatelje. Gradonačelniku smo izradili maketu našeg dvorca Erdödy, koja se svima jako svidjela.
Grade naš, sretan ti rođendan!!!

ODGOJITELJICE:

Ana Kovačević

Tomislava Skok Mišković

U sklopu obilježavanja Dana Grada Jastrebarsko te Mjeseca hrvatske knjige, djeca odgojnih skupina Zvončići i Brodići posjetila su Gradsku knjižnicu. Uz topli doček gospođe knjižničarke, upoznali smo važna pravila i proširili znanja vezana uz posuđivanje i očuvanje knjiga i slikovnica. Zatim smo se ugodno smjestili na dječjem odjelu i zajedno pročitali nekoliko odabranih slikovnica te posudili po jednu za svaku skupinu.

Bilo nam je vrlo zanimljivo i lijepo, a ovo su neke od izjava djece:
“Naučili smo što knjige vole i ne vole.”
“Čuvamo knjige da ih što više ljudi može čitati.”
"Knjižnica je mjesto za čitanje knjiga.”
“Mogu pronaći knjige koje mi se sviđaju, a ne moram ih kupiti.”
“Ne znam koju bih posudila jer su mi sve lijepe.”
“Lijepo je kad svi zajedno čitamo.”
“Sviđa mi se što je tiho.”
“Ovdje je super jer ima puno lijepih knjiga.”

ODGOJITELJICE BRODIĆA:

Ljiljana Pustaj i Irena Vugriniček Štimac

ODGOJITELJICE ZVONČIĆA:

Branka Haramija i Mihaela Klemenić Ćopić

Proslavi 39.rođendana Dječjeg vrtića Radost pridružila su se djeca skupina Gumbeki, Loptice i Pačići. Prigodnom rođendanskom veselju pridonijela je predstava "Maca Papučarica" čiji lik djeca već dobro poznaju.

Djeci navedenih skupina ovo je bilo prvi puta da gledaju predstavu u vrtiću, zbog čega je taj dan bio još ljepši. Predstavu je s nama pogledao i gradonačelnik Zvonimir Novosel sa svojim zamjenicima, Domagojem Šlatom i Stipom Bučarom.

Idućeg dana rođendanskog slavlja još veselja donijela je torta . Djeca su pjesmom dočekala tortu te se počastila i proslavila vrtiću u čast!

ODGOJITELJICA:

Marina Kupina

Jednog jutra u Montessori odgojnu skupini Elmeri brat i sestra donijeli su košaru  različitih vrsta bundeva. Istog dana započelo je spontano projektno učenje temeljeno na znanjima i iskustvima djece na temu Bundeva s ciljem poticanja cjelokupnog djetetovog razvoj, a u skladu s načelima Montessori pedagogije.

Promatrajući interes djece i način rada ukazala se potreba osmišljavanja vježbi koje su zadovoljile njihovu potrebu za učenjem i istraživanjem. Realizirane su matematičke vježbe s ciljem povezivanja broja i brojke, vježbe uparivanja pravih bundeva s njihovim nazivom u području kozmičkog odgoja, niz vježbi za razvoj jezika i bogaćenje rječnika, nekoliko vježbi za uočavanje različitosti i nizanje po zadatku u sklopu osjetilnosti, slaganje mozaika na temu bundeva, vaganje i bilježenje, eksperimentiranje s košticama bundeve...

Dani su prolazili, a u sobi dnevnog boravka se osjećala radna, ali ugodna atmosfera. Roditelji su preko svog djeteta dobili neke nove informacije o bundevi i aktivnije se uključili u život i rad skupine.Uključila se i Gabrielina baka, gđa. Ankica Orsag koja je dugo godina provela na radu u Njemačkoj. Odlučila je pripremiti juhu od bundeve prema izvornom njemačkom receptu, koristeći se receptom na istom jeziku. Gđa Orsag je s djecom pripremala namirnice za kuhanje, sjeckali su i rezali, zajedno vagali i  miješali. Tijek pripreme, kuhanja i konzumacije popraćen je verbalnim iskazima, opisivanjem svake radnje, na način da je djeci ovisno o dobi bilo lako razumljivo. Korištene su vježbe uljudnog opohođenja prilikom konzumacije, a pribor su djeca nakon uporabe oprala i pospremila za daljnju uporabu.

Ovim putem, zahvaljujemo se gđi. Orsag na aktivno sudjelovanju u radu skupine.

Ovisno o interesu djece, odgojitelji će u institucionalnom odgoju nastaviti s radom na spomenutom projektu.

MONTESSORI ODGOJITELJICE:
Maja Sabadi
Josipa Šporčić
Mihaela Pustaj

POTICANJE RAZVOJA DAROVITE DJECE

Provođenje projekta „Poticanje razvoja darovite djece“ započeli smo 28.10. prvom radionicom za odgojitelje pod vodstvom psihologinje i odgojiteljica Marije Fabijanić i Sandre Žalac. Odgojitelji su uključeni u ispitivanje o vjerovanjima o darovitoj djeci kako bi se snimilo početno stanje. Teorijski dio  uključivao je definiranje darovitosti i sastavnica darovitosti te postupke i načine identifikacije darovite djece (temeljene na višestrukom pristupu identifikaciji darovite djece i procesnoj dijagnostici ispreplitanjem edukacijskih i identifikacijskih postupaka). Odgojitelji su također upoznati sa dijelom didaktičkog materijala većinom logičko-kombinatoričkog tipa. Održat će se još 4 radionice za odgojitelje s ciljem osvještavanja posebnih potreba darovite djece,  važnosti provođenja obogaćenog i diferenciranog programa u svrhu poticanja cjelokupnog razvoja, kako darovite, tako i ostale djece te načinima provedbe obogaćenog i diferenciranog programa u redovnom programu.

U ovoj pedagoškoj godini dvije odgojiteljice – Marija Fabijanić i Sandra Žalac te psihologinja Silvija Katovčić educirat će se za provođenje kraćeg specijaliziranog programa  - igraonice za potencijalno darovitu djecu pri Centru za poticanje darovitosti djeteta Bistrić pod vodstvom psihologinje Jasne Cvetković Lay, specijalistice za obrazovanje darovitih.

Uvođenjem obogaćenog i diferenciranog programa u sve odgojne skupine omogućiti ćemo individualizirani i diferencirani pristup djetetu što znači osigurati mu ono što najbolje odgovara njegovom stupnju razvoja, njegovim specifičnim potrebama i interesima, njegovim potencijalima i sposobnostima, bez obzira na ono što se smatra uobičajenim programom za dijete određene dobi. Omogućiti ćemo djeci da rade na način i sa sadržajima koji im najbolje odgovaraju i najpoticajnije djeluju na njihov cjelokupni razvoj – a na to imaju pravo sva djeca! Takva vrsta program omogućiti će i identifikaciju darovite djece koja su u početnim postupcima ostala „prikrivena“. Nakon identifikacije oformit ćemo eksperimentalnu igraonicu za potencijalno darovitu djecu.

Opširnije….

Današnji suvremeni društveni sustavi temeljeni na demokratskim načelima, kao jednu od osnovnih zadaća odgoja i obrazovanja ističu osiguravanje adekvatnih obrazovnih mogućnosti za sve. I u filozofiju našeg odgojno-obrazovnog sustava ugrađen je stav “da skrbi o djeci svih razina sposobnosti”. U svjetlu tog stava zalaganje za prava darovite djece na odgovarajući razvoj i obrazovanje ne smije se zanemarivati. Blagonakloni stav društva očituje se u poticanju i nagrađivanju superiornih fizičkih (sportskih) sposobnosti i postignuća, dok je takva potpora često uskraćena umjetnički i akademski superiornim pojedincima. Posebno su duboka i emocionalno obojena opiranja programima koji se odnose na obrazovanje darovitih i talentiranih. Naime, većina ljudi je uvjerena da je osobi koja već ionako posjeduje superiorne sposobnosti posve suvišno pružati još i posebnu, dodatnu skrb u cilju daljeg razvoja tih sposobnosti, dok se istodobno mnoga djeca bore za minimum skrbi. No praksa nam dokazuje da su darovita djeca iznimno osjetljiva na zanemarivanje njihovih posebnih potreba. Iz tog razloga smo ove pedagoške godine poticanje razvoja darovite djece uvrstili u godišnji plan i program rada ustanove kao jednu od bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada. Poticanje razvoja darovite djece dugoročan je projekt na kojem će se raditi i u narednim godinama.

Darovitost možemo definirati kao sklop osobina i sposobnosti koje djetetu omogućuju da u jednom ili više područja postiže natprosječne rezultate. Kao darovitu, odgojitelji izdvajaju djecu koja mnoge stvari rade prije, brže, uspješnije i drukčije od svojih vršnjaka te onu koja u tome imaju bolja i viša postignuća. Zato darovitim djetetom predškolske dobi smatramo ono koje, u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja (iznad prosječna) postignuća od svojih vršnjaka. Darovito dijete se mnogim stvarima počinje baviti prije svojih vršnjaka, čini ih uspješnije od njih, a često iskazuje i neke specifične interese (zahvaljujući kojima ovladava i većom količinom znanja i vještina) te iznimnu kreativnost. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog funkcioniranja djeteta(Cvetković-Lay, Sekulić-Majurec,1998). Darovitost djeteta predškolske dobi iskazuje se u nekoliko područja: verbalno/lingvističko, glazbeno/ritmičko, logičko/matematičko, tjelesno/kinestetičko i socijalno/interpersonalno.

Hoće li dijete razviti svoju darovitost i iskazati ga u nekom području svojih aktivnosti ovisi, osim o onome što je na svijet donijelo rođenjem, i o brojnim okolinskim činiteljima. Djeca su u današnje vrijeme izložena brojnim izvorima informacija iz svoje okoline. Dječji vrtići, igraonice, poticajna okolina u vlastitom domu, ali i televizija, računalo i drugi mediji omogućuju da dijete brže i lakše usvaja nova znanja i vještine. Darovita djeca zahtijevaju dodatnu pažnju roditelja, odgojitelja i stručnjaka koji će djetetovu darovitost usmjeriti i razvijati u onom smjeru u kojem idu i djetetovi interesi i želje. Upravo je zbog toga potrebno tijekom predškolske dobi poticati razvoj svih postojećih potencijala, pa tako i onih područja koja bi se mogla razviti intenzivnije i značajnije od drugih i kasnije iskazati kao darovitost.

Darovito dijete predškolskog uzrasta ima neke posebne potrebe u odgoju i obrazovanju koje proizlaze iz njegovih specifičnih osobina:
- potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema kronološkoj dobi. To je osobito važno za njegovu socijalizaciju. Premda vršnjaci često teže slijede napredan govorni razvoj ili široke interese darovitog djeteta, važno je da se ono uči tolerirati i manje sposobne vršnjake i surađivati s njima.
- potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema intelektualnoj dobi. Darovito dijete ima snažno izraženu potrebu za druženjem sa sebi sličnima odnosno ne samo s vršnjacima prema dobi nego i s djecom sličnih interesa i sposobnosti. Presudno mu je omogućiti poticajno druženje kroz poseban program, ako ima vrlo visoke intelektualne sposobnosti, ili kroz kraće programe, ako je riječ o pojedinačnim talentima.
- potreba za neovisnošću u učenju,
- potreba za izazovima sve do točke moguće pogreške,
- potreba za širokim programom kojim se potiče cjelokupni razvoj djeteta. Program za darovitu djecu treba biti postavljen tako da razvija više razine misaonih procesa (promatranje, predviđanje, klasificiranje, analiziranje, sintetiziranje, procjenjivanje) kao i da potiče divergentnu produkciju (velikog broja originalnih ideja) za što je nužno osnovni program obogatiti posebno osmišljenim igrama i aktivnostima koje potiču aktivno učenje i kreativno mišljenje.

Fleksibilnost, kreativnost i razvojnost predškolskih programa može se smatrati plodnim tlom za primjenu suvremenih spoznaja i iskustava u radu sa svom djecom pa tako i u području rada s darovitima. Više se ne govori o njihovu odgoju i obrazovanju u klasičnom smislu, nego o poticanju razvoja sposobnosti, interesa i kreativnosti u široko postavljenim i obogaćenim programima za svu djecu. Tipovi aktivnosti koji se posebno preporučuju u radu s darovitom djecom su oni koji potiču aktivno učenje, više razine misaonih procesa i kreativno mišljenje kao npr. pokusi, edukativne igre na računalu, igre kreativnog rješavanja problema, „mozgalice“, zagonetke, pitalice i razne logičko kombinatoričke igre. Projekt se pokazao iznimno prihvaćenim oblikom rada u vrtićima.

Rano otkrivanje i poticanje sposobnosti darovite djece područje je koje u svijetu sve više dobiva na značaju. Mnoga znanstvena istraživanja nepobitno dokazuju da je darovitost moguće i potrebno uočiti u što ranijoj dobi kako bi se djetetu osigurao odgovarajući odgoj i obrazovanje, u skladu s njegovim mogućnostima. Takav pristup ima i preventivni značaj jer su istraživanja također pokazala da se neprimjeren odgoj i obrazovanje djece s izrazito visokim sposobnostima kasnije može rezultirati raznim oblicima njihova neprihvatljiva, pa čak i asocijalnog ponašanja (Saunders & Espeland, 1991., prema Lay, 2002.)

Identifikacija darovite djece  usmjerena je ka pravilnom uočavanju i utvrđivanju mogućnosti djeteta kako bi se primjereno zadovoljilo njegove posebne odgojno-obrazovne potrebe kroz posebno planirane odgojno-obrazovne postupke.

STRUČNA SURADNICA:

Silvija Katovčić, prof.psih.