POTICANJE RAZVOJA DAROVITE DJECE
Provođenje projekta „Poticanje razvoja darovite djece“ započeli smo 28.10. prvom radionicom za odgojitelje pod vodstvom psihologinje i odgojiteljica Marije Fabijanić i Sandre Žalac. Odgojitelji su uključeni u ispitivanje o vjerovanjima o darovitoj djeci kako bi se snimilo početno stanje. Teorijski dio uključivao je definiranje darovitosti i sastavnica darovitosti te postupke i načine identifikacije darovite djece (temeljene na višestrukom pristupu identifikaciji darovite djece i procesnoj dijagnostici ispreplitanjem edukacijskih i identifikacijskih postupaka). Odgojitelji su također upoznati sa dijelom didaktičkog materijala većinom logičko-kombinatoričkog tipa. Održat će se još 4 radionice za odgojitelje s ciljem osvještavanja posebnih potreba darovite djece, važnosti provođenja obogaćenog i diferenciranog programa u svrhu poticanja cjelokupnog razvoja, kako darovite, tako i ostale djece te načinima provedbe obogaćenog i diferenciranog programa u redovnom programu.
U ovoj pedagoškoj godini dvije odgojiteljice – Marija Fabijanić i Sandra Žalac te psihologinja Silvija Katovčić educirat će se za provođenje kraćeg specijaliziranog programa - igraonice za potencijalno darovitu djecu pri Centru za poticanje darovitosti djeteta Bistrić pod vodstvom psihologinje Jasne Cvetković Lay, specijalistice za obrazovanje darovitih.
Uvođenjem obogaćenog i diferenciranog programa u sve odgojne skupine omogućiti ćemo individualizirani i diferencirani pristup djetetu što znači osigurati mu ono što najbolje odgovara njegovom stupnju razvoja, njegovim specifičnim potrebama i interesima, njegovim potencijalima i sposobnostima, bez obzira na ono što se smatra uobičajenim programom za dijete određene dobi. Omogućiti ćemo djeci da rade na način i sa sadržajima koji im najbolje odgovaraju i najpoticajnije djeluju na njihov cjelokupni razvoj – a na to imaju pravo sva djeca! Takva vrsta program omogućiti će i identifikaciju darovite djece koja su u početnim postupcima ostala „prikrivena“. Nakon identifikacije oformit ćemo eksperimentalnu igraonicu za potencijalno darovitu djecu.
Opširnije….
Današnji suvremeni društveni sustavi temeljeni na demokratskim načelima, kao jednu od osnovnih zadaća odgoja i obrazovanja ističu osiguravanje adekvatnih obrazovnih mogućnosti za sve. I u filozofiju našeg odgojno-obrazovnog sustava ugrađen je stav “da skrbi o djeci svih razina sposobnosti”. U svjetlu tog stava zalaganje za prava darovite djece na odgovarajući razvoj i obrazovanje ne smije se zanemarivati. Blagonakloni stav društva očituje se u poticanju i nagrađivanju superiornih fizičkih (sportskih) sposobnosti i postignuća, dok je takva potpora često uskraćena umjetnički i akademski superiornim pojedincima. Posebno su duboka i emocionalno obojena opiranja programima koji se odnose na obrazovanje darovitih i talentiranih. Naime, većina ljudi je uvjerena da je osobi koja već ionako posjeduje superiorne sposobnosti posve suvišno pružati još i posebnu, dodatnu skrb u cilju daljeg razvoja tih sposobnosti, dok se istodobno mnoga djeca bore za minimum skrbi. No praksa nam dokazuje da su darovita djeca iznimno osjetljiva na zanemarivanje njihovih posebnih potreba. Iz tog razloga smo ove pedagoške godine poticanje razvoja darovite djece uvrstili u godišnji plan i program rada ustanove kao jednu od bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada. Poticanje razvoja darovite djece dugoročan je projekt na kojem će se raditi i u narednim godinama.
Darovitost možemo definirati kao sklop osobina i sposobnosti koje djetetu omogućuju da u jednom ili više područja postiže natprosječne rezultate. Kao darovitu, odgojitelji izdvajaju djecu koja mnoge stvari rade prije, brže, uspješnije i drukčije od svojih vršnjaka te onu koja u tome imaju bolja i viša postignuća. Zato darovitim djetetom predškolske dobi smatramo ono koje, u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja (iznad prosječna) postignuća od svojih vršnjaka. Darovito dijete se mnogim stvarima počinje baviti prije svojih vršnjaka, čini ih uspješnije od njih, a često iskazuje i neke specifične interese (zahvaljujući kojima ovladava i većom količinom znanja i vještina) te iznimnu kreativnost. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog funkcioniranja djeteta(Cvetković-Lay, Sekulić-Majurec,1998). Darovitost djeteta predškolske dobi iskazuje se u nekoliko područja: verbalno/lingvističko, glazbeno/ritmičko, logičko/matematičko, tjelesno/kinestetičko i socijalno/interpersonalno.
Hoće li dijete razviti svoju darovitost i iskazati ga u nekom području svojih aktivnosti ovisi, osim o onome što je na svijet donijelo rođenjem, i o brojnim okolinskim činiteljima. Djeca su u današnje vrijeme izložena brojnim izvorima informacija iz svoje okoline. Dječji vrtići, igraonice, poticajna okolina u vlastitom domu, ali i televizija, računalo i drugi mediji omogućuju da dijete brže i lakše usvaja nova znanja i vještine. Darovita djeca zahtijevaju dodatnu pažnju roditelja, odgojitelja i stručnjaka koji će djetetovu darovitost usmjeriti i razvijati u onom smjeru u kojem idu i djetetovi interesi i želje. Upravo je zbog toga potrebno tijekom predškolske dobi poticati razvoj svih postojećih potencijala, pa tako i onih područja koja bi se mogla razviti intenzivnije i značajnije od drugih i kasnije iskazati kao darovitost.
Darovito dijete predškolskog uzrasta ima neke posebne potrebe u odgoju i obrazovanju koje proizlaze iz njegovih specifičnih osobina:
- potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema kronološkoj dobi. To je osobito važno za njegovu socijalizaciju. Premda vršnjaci često teže slijede napredan govorni razvoj ili široke interese darovitog djeteta, važno je da se ono uči tolerirati i manje sposobne vršnjake i surađivati s njima.
- potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema intelektualnoj dobi. Darovito dijete ima snažno izraženu potrebu za druženjem sa sebi sličnima odnosno ne samo s vršnjacima prema dobi nego i s djecom sličnih interesa i sposobnosti. Presudno mu je omogućiti poticajno druženje kroz poseban program, ako ima vrlo visoke intelektualne sposobnosti, ili kroz kraće programe, ako je riječ o pojedinačnim talentima.
- potreba za neovisnošću u učenju,
- potreba za izazovima sve do točke moguće pogreške,
- potreba za širokim programom kojim se potiče cjelokupni razvoj djeteta. Program za darovitu djecu treba biti postavljen tako da razvija više razine misaonih procesa (promatranje, predviđanje, klasificiranje, analiziranje, sintetiziranje, procjenjivanje) kao i da potiče divergentnu produkciju (velikog broja originalnih ideja) za što je nužno osnovni program obogatiti posebno osmišljenim igrama i aktivnostima koje potiču aktivno učenje i kreativno mišljenje.
Fleksibilnost, kreativnost i razvojnost predškolskih programa može se smatrati plodnim tlom za primjenu suvremenih spoznaja i iskustava u radu sa svom djecom pa tako i u području rada s darovitima. Više se ne govori o njihovu odgoju i obrazovanju u klasičnom smislu, nego o poticanju razvoja sposobnosti, interesa i kreativnosti u široko postavljenim i obogaćenim programima za svu djecu. Tipovi aktivnosti koji se posebno preporučuju u radu s darovitom djecom su oni koji potiču aktivno učenje, više razine misaonih procesa i kreativno mišljenje kao npr. pokusi, edukativne igre na računalu, igre kreativnog rješavanja problema, „mozgalice“, zagonetke, pitalice i razne logičko kombinatoričke igre. Projekt se pokazao iznimno prihvaćenim oblikom rada u vrtićima.
Rano otkrivanje i poticanje sposobnosti darovite djece područje je koje u svijetu sve više dobiva na značaju. Mnoga znanstvena istraživanja nepobitno dokazuju da je darovitost moguće i potrebno uočiti u što ranijoj dobi kako bi se djetetu osigurao odgovarajući odgoj i obrazovanje, u skladu s njegovim mogućnostima. Takav pristup ima i preventivni značaj jer su istraživanja također pokazala da se neprimjeren odgoj i obrazovanje djece s izrazito visokim sposobnostima kasnije može rezultirati raznim oblicima njihova neprihvatljiva, pa čak i asocijalnog ponašanja (Saunders & Espeland, 1991., prema Lay, 2002.)
Identifikacija darovite djece usmjerena je ka pravilnom uočavanju i utvrđivanju mogućnosti djeteta kako bi se primjereno zadovoljilo njegove posebne odgojno-obrazovne potrebe kroz posebno planirane odgojno-obrazovne postupke.
STRUČNA SURADNICA:
Silvija Katovčić, prof.psih.
