Himna DV Radost
Main menu

Čestitka za Dan Grada

Danas su djeca iz odgojne skupine Trešnjice posjetila gradonačelnika povodom Dana Grada i čestitala rođendan Gradu u ime sve djece našeg vrtića. Bilo je jako zanimljivo i zabavno vidjeti gdje radi gradonačelnik sa svojim "pomoćnicima". Porazgovarali smo s njima, popili sokić te ponijeli puno slatkiša da počastimo svoje prijatelje. Gradonačelniku smo izradili maketu našeg dvorca Erdödy, koja se svima jako svidjela.
Grade naš, sretan ti rođendan!!!

ODGOJITELJICE:

Ana Kovačević

Tomislava Skok Mišković

U Gradskoj knjižnici

U sklopu obilježavanja Dana Grada Jastrebarsko te Mjeseca hrvatske knjige, djeca odgojnih skupina Zvončići i Brodići posjetila su Gradsku knjižnicu. Uz topli doček gospođe knjižničarke, upoznali smo važna pravila i proširili znanja vezana uz posuđivanje i očuvanje knjiga i slikovnica. Zatim smo se ugodno smjestili na dječjem odjelu i zajedno pročitali nekoliko odabranih slikovnica te posudili po jednu za svaku skupinu.

Bilo nam je vrlo zanimljivo i lijepo, a ovo su neke od izjava djece:
“Naučili smo što knjige vole i ne vole.”
“Čuvamo knjige da ih što više ljudi može čitati.”
"Knjižnica je mjesto za čitanje knjiga.”
“Mogu pronaći knjige koje mi se sviđaju, a ne moram ih kupiti.”
“Ne znam koju bih posudila jer su mi sve lijepe.”
“Lijepo je kad svi zajedno čitamo.”
“Sviđa mi se što je tiho.”
“Ovdje je super jer ima puno lijepih knjiga.”


ODGOJITELJICE BRODIĆA:

Ljiljana Pustaj i Irena Vugriniček Štimac

ODGOJITELJICE ZVONČIĆA:

Branka Haramija i Mihaela Klemenić Ćopić

Vrtiću za 39. rođendan

Proslavi 39.rođendana Dječjeg vrtića Radost pridružila su se djeca skupina Gumbeki, Loptice i Pačići. Prigodnom rođendanskom veselju pridonijela je predstava "Maca Papučarica" čiji lik djeca već dobro poznaju.

Djeci navedenih skupina ovo je bilo prvi puta da gledaju predstavu u vrtiću, zbog čega je taj dan bio još ljepši. Predstavu je s nama pogledao i gradonačelnik Zvonimir Novosel sa svojim zamjenicima, Domagojem Šlatom i Stipom Bučarom.


Idućeg dana rođendanskog slavlja još veselja donijela je torta . Djeca su pjesmom dočekala tortu te se počastila i proslavila vrtiću u čast!

ODGOJITELJICA:

Marina Kupina

Projektno učenje u Elmerima

Jednog jutra u Montessori odgojnu skupini Elmeri brat i sestra donijeli su košaru  različitih vrsta bundeva. Istog dana započelo je spontano projektno učenje temeljeno na znanjima i iskustvima djece na temu Bundeva s ciljem poticanja cjelokupnog djetetovog razvoj, a u skladu s načelima Montessori pedagogije.

Promatrajući interes djece i način rada ukazala se potreba osmišljavanja vježbi koje su zadovoljile njihovu potrebu za učenjem i istraživanjem. Realizirane su matematičke vježbe s ciljem povezivanja broja i brojke, vježbe uparivanja pravih bundeva s njihovim nazivom u području kozmičkog odgoja, niz vježbi za razvoj jezika i bogaćenje rječnika, nekoliko vježbi za uočavanje različitosti i nizanje po zadatku u sklopu osjetilnosti, slaganje mozaika na temu bundeva, vaganje i bilježenje, eksperimentiranje s košticama bundeve...

Dani su prolazili, a u sobi dnevnog boravka se osjećala radna, ali ugodna atmosfera. Roditelji su preko svog djeteta dobili neke nove informacije o bundevi i aktivnije se uključili u život i rad skupine.Uključila se i Gabrielina baka, gđa. Ankica Orsag koja je dugo godina provela na radu u Njemačkoj. Odlučila je pripremiti juhu od bundeve prema izvornom njemačkom receptu, koristeći se receptom na istom jeziku. Gđa Orsag je s djecom pripremala namirnice za kuhanje, sjeckali su i rezali, zajedno vagali i  miješali. Tijek pripreme, kuhanja i konzumacije popraćen je verbalnim iskazima, opisivanjem svake radnje, na način da je djeci ovisno o dobi bilo lako razumljivo. Korištene su vježbe uljudnog opohođenja prilikom konzumacije, a pribor su djeca nakon uporabe oprala i pospremila za daljnju uporabu.

Ovim putem, zahvaljujemo se gđi. Orsag na aktivno sudjelovanju u radu skupine.

Ovisno o interesu djece, odgojitelji će u institucionalnom odgoju nastaviti s radom na spomenutom projektu.

MONTESSORI ODGOJITELJICE:
Maja Sabadi
Josipa Šporčić
Mihaela Pustaj

Odgojno - obrazovni djelatnici vrtića pred novim izazovom

POTICANJE RAZVOJA DAROVITE DJECE

Provođenje projekta „Poticanje razvoja darovite djece“ započeli smo 28.10. prvom radionicom za odgojitelje pod vodstvom psihologinje i odgojiteljica Marije Fabijanić i Sandre Žalac. Odgojitelji su uključeni u ispitivanje o vjerovanjima o darovitoj djeci kako bi se snimilo početno stanje. Teorijski dio  uključivao je definiranje darovitosti i sastavnica darovitosti te postupke i načine identifikacije darovite djece (temeljene na višestrukom pristupu identifikaciji darovite djece i procesnoj dijagnostici ispreplitanjem edukacijskih i identifikacijskih postupaka). Odgojitelji su također upoznati sa dijelom didaktičkog materijala većinom logičko-kombinatoričkog tipa. Održat će se još 4 radionice za odgojitelje s ciljem osvještavanja posebnih potreba darovite djece,  važnosti provođenja obogaćenog i diferenciranog programa u svrhu poticanja cjelokupnog razvoja, kako darovite, tako i ostale djece te načinima provedbe obogaćenog i diferenciranog programa u redovnom programu.

U ovoj pedagoškoj godini dvije odgojiteljice – Marija Fabijanić i Sandra Žalac te psihologinja Silvija Katovčić educirat će se za provođenje kraćeg specijaliziranog programa  - igraonice za potencijalno darovitu djecu pri Centru za poticanje darovitosti djeteta Bistrić pod vodstvom psihologinje Jasne Cvetković Lay, specijalistice za obrazovanje darovitih.

Uvođenjem obogaćenog i diferenciranog programa u sve odgojne skupine omogućiti ćemo individualizirani i diferencirani pristup djetetu što znači osigurati mu ono što najbolje odgovara njegovom stupnju razvoja, njegovim specifičnim potrebama i interesima, njegovim potencijalima i sposobnostima, bez obzira na ono što se smatra uobičajenim programom za dijete određene dobi. Omogućiti ćemo djeci da rade na način i sa sadržajima koji im najbolje odgovaraju i najpoticajnije djeluju na njihov cjelokupni razvoj – a na to imaju pravo sva djeca! Takva vrsta program omogućiti će i identifikaciju darovite djece koja su u početnim postupcima ostala „prikrivena“. Nakon identifikacije oformit ćemo eksperimentalnu igraonicu za potencijalno darovitu djecu.

Opširnije….

Današnji suvremeni društveni sustavi temeljeni na demokratskim načelima, kao jednu od osnovnih zadaća odgoja i obrazovanja ističu osiguravanje adekvatnih obrazovnih mogućnosti za sve. I u filozofiju našeg odgojno-obrazovnog sustava ugrađen je stav “da skrbi o djeci svih razina sposobnosti”. U svjetlu tog stava zalaganje za prava darovite djece na odgovarajući razvoj i obrazovanje ne smije se zanemarivati. Blagonakloni stav društva očituje se u poticanju i nagrađivanju superiornih fizičkih (sportskih) sposobnosti i postignuća, dok je takva potpora često uskraćena umjetnički i akademski superiornim pojedincima. Posebno su duboka i emocionalno obojena opiranja programima koji se odnose na obrazovanje darovitih i talentiranih. Naime, većina ljudi je uvjerena da je osobi koja već ionako posjeduje superiorne sposobnosti posve suvišno pružati još i posebnu, dodatnu skrb u cilju daljeg razvoja tih sposobnosti, dok se istodobno mnoga djeca bore za minimum skrbi. No praksa nam dokazuje da su darovita djeca iznimno osjetljiva na zanemarivanje njihovih posebnih potreba. Iz tog razloga smo ove pedagoške godine poticanje razvoja darovite djece uvrstili u godišnji plan i program rada ustanove kao jednu od bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada. Poticanje razvoja darovite djece dugoročan je projekt na kojem će se raditi i u narednim godinama.

Darovitost možemo definirati kao sklop osobina i sposobnosti koje djetetu omogućuju da u jednom ili više područja postiže natprosječne rezultate. Kao darovitu, odgojitelji izdvajaju djecu koja mnoge stvari rade prije, brže, uspješnije i drukčije od svojih vršnjaka te onu koja u tome imaju bolja i viša postignuća. Zato darovitim djetetom predškolske dobi smatramo ono koje, u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja (iznad prosječna) postignuća od svojih vršnjaka. Darovito dijete se mnogim stvarima počinje baviti prije svojih vršnjaka, čini ih uspješnije od njih, a često iskazuje i neke specifične interese (zahvaljujući kojima ovladava i većom količinom znanja i vještina) te iznimnu kreativnost. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog funkcioniranja djeteta(Cvetković-Lay, Sekulić-Majurec,1998). Darovitost djeteta predškolske dobi iskazuje se u nekoliko područja: verbalno/lingvističko, glazbeno/ritmičko, logičko/matematičko, tjelesno/kinestetičko i socijalno/interpersonalno.

Hoće li dijete razviti svoju darovitost i iskazati ga u nekom području svojih aktivnosti ovisi, osim o onome što je na svijet donijelo rođenjem, i o brojnim okolinskim činiteljima. Djeca su u današnje vrijeme izložena brojnim izvorima informacija iz svoje okoline. Dječji vrtići, igraonice, poticajna okolina u vlastitom domu, ali i televizija, računalo i drugi mediji omogućuju da dijete brže i lakše usvaja nova znanja i vještine. Darovita djeca zahtijevaju dodatnu pažnju roditelja, odgojitelja i stručnjaka koji će djetetovu darovitost usmjeriti i razvijati u onom smjeru u kojem idu i djetetovi interesi i želje. Upravo je zbog toga potrebno tijekom predškolske dobi poticati razvoj svih postojećih potencijala, pa tako i onih područja koja bi se mogla razviti intenzivnije i značajnije od drugih i kasnije iskazati kao darovitost.

Darovito dijete predškolskog uzrasta ima neke posebne potrebe u odgoju i obrazovanju koje proizlaze iz njegovih specifičnih osobina:
- potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema kronološkoj dobi. To je osobito važno za njegovu socijalizaciju. Premda vršnjaci često teže slijede napredan govorni razvoj ili široke interese darovitog djeteta, važno je da se ono uči tolerirati i manje sposobne vršnjake i surađivati s njima.
- potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema intelektualnoj dobi. Darovito dijete ima snažno izraženu potrebu za druženjem sa sebi sličnima odnosno ne samo s vršnjacima prema dobi nego i s djecom sličnih interesa i sposobnosti. Presudno mu je omogućiti poticajno druženje kroz poseban program, ako ima vrlo visoke intelektualne sposobnosti, ili kroz kraće programe, ako je riječ o pojedinačnim talentima.
- potreba za neovisnošću u učenju,
- potreba za izazovima sve do točke moguće pogreške,
- potreba za širokim programom kojim se potiče cjelokupni razvoj djeteta. Program za darovitu djecu treba biti postavljen tako da razvija više razine misaonih procesa (promatranje, predviđanje, klasificiranje, analiziranje, sintetiziranje, procjenjivanje) kao i da potiče divergentnu produkciju (velikog broja originalnih ideja) za što je nužno osnovni program obogatiti posebno osmišljenim igrama i aktivnostima koje potiču aktivno učenje i kreativno mišljenje.

Fleksibilnost, kreativnost i razvojnost predškolskih programa može se smatrati plodnim tlom za primjenu suvremenih spoznaja i iskustava u radu sa svom djecom pa tako i u području rada s darovitima. Više se ne govori o njihovu odgoju i obrazovanju u klasičnom smislu, nego o poticanju razvoja sposobnosti, interesa i kreativnosti u široko postavljenim i obogaćenim programima za svu djecu. Tipovi aktivnosti koji se posebno preporučuju u radu s darovitom djecom su oni koji potiču aktivno učenje, više razine misaonih procesa i kreativno mišljenje kao npr. pokusi, edukativne igre na računalu, igre kreativnog rješavanja problema, „mozgalice“, zagonetke, pitalice i razne logičko kombinatoričke igre. Projekt se pokazao iznimno prihvaćenim oblikom rada u vrtićima.

Rano otkrivanje i poticanje sposobnosti darovite djece područje je koje u svijetu sve više dobiva na značaju. Mnoga znanstvena istraživanja nepobitno dokazuju da je darovitost moguće i potrebno uočiti u što ranijoj dobi kako bi se djetetu osigurao odgovarajući odgoj i obrazovanje, u skladu s njegovim mogućnostima. Takav pristup ima i preventivni značaj jer su istraživanja također pokazala da se neprimjeren odgoj i obrazovanje djece s izrazito visokim sposobnostima kasnije može rezultirati raznim oblicima njihova neprihvatljiva, pa čak i asocijalnog ponašanja (Saunders & Espeland, 1991., prema Lay, 2002.)

Identifikacija darovite djece  usmjerena je ka pravilnom uočavanju i utvrđivanju mogućnosti djeteta kako bi se primjereno zadovoljilo njegove posebne odgojno-obrazovne potrebe kroz posebno planirane odgojno-obrazovne postupke.

STRUČNA SURADNICA:

Silvija Katovčić, prof.psih.

Solidarnost na djelu

Odgojna skupina Tratinčice uključila se u akciju „Solidarnost na djelu 2014.“ koju provodi Gradsko društvo Crvenog križa Jastrebarsko u suradnji sa Savjetom mladih Grada Jastrebarsko, pod nazivom „Pomozimo stanovništvu poplavljenih područja Republike Hrvatske“. Djeca su sa svojim roditeljima pripremila razne potrepštine, igračke i odjeću te ih donijela u vrtić. Djeca i odgojiteljice su prikupljenu pomoć odnijeli u prostorije Glazbene škole gdje se provodila akcija.

Evo što su djeca kazala vezano uz pomoć, pomaganje, solidarnost, brigu za druge...

Važno je da pomažemo jedni drugima jer...
Marko: Jer bi inače umrli i bili siromašni.
Vito: Jer su ostali bez hrane i novca.
Robin: Ne bi imali struje.
Noa: Hodali bi po ulici punoj vode i kamenja.
Marko: Kad je jako velika poplava moraju doći vatrogasci i ispumpati vodu.
Dominik: Kad je poplavljena kuća dođu ljudi koji popravljaju kuće i pomognu im sagraditi novu kuću.
Franko: Ako voda odnese telefon onda ne bi mogli nikoga zvati na telefon.
Tomislav: Da imaju što jesti.
Vito: Voda je važnija od hrane. Bez vode ne možeš živjeti.
Marko: Kad su ljudi jako bolesni i kad se ozlijede onda trebaju pomoć.
Dominik: Jednom sam išao u dućan pa sam dao 200 kovanica čovjeku koji  prosi.
Robin: Ja, Vito, baka Jelica i Roko smo išli iz vrtića doma pa smo vidjeli nekog dedu koji je u smeću tražio hranu.
Tin: Ja sam pomogao dedi i tati čistiti stroj za stavljanje grožđa.
Karmen: Ja pomažem tati u pospremanju.
Sofija: Ja sam pomogla tati skinuti mačku s drveta.
Ema G.: Lijepo je pomagati i dijeliti.

ODGOJITELJICE:

Višnja Matešić

Veselka Povrženić

O kruhu je riječ

Kad dirnem: kruh,
pomislim prvo na zemlju, široku, duboku, uzorno uzoranu.
Zatim slutim grubo izbrazdane dlanove ratara
u čijim se znojnim šakama zrno sa zrnom sljubljuje
znajući da će svako od njih u drugoj brazdi nestati, umrijeti,
vjerujem da će se nakon smrti
ponovno jednom sastati u nekom bijelom mlinu.Za kruh koji tako jednostavno svakog dana dodirujem,
toliko toga treba
s neba
iz zemlje
i od čovjeka.
.....
Kruh je blagoslov stola.
Najslađe su kriške koje s nekim dijelimo,
najveći mu je blagoslov
kada ga srcem dajemo onima koji ga samo sanjaju.
Molimo za kruh svagdašnji,
da bismo ga imali koliko trebamo,
a dijeleći
s onima koji ga nemaju,
da bismo ga svi s blagoslovom imali u izobilju.
Kruh je uistinu dobar.
pa budimo i mi dobri kao kruh
sa svima oko sebe.

Josip Prudeus

Stihovi Josipa Prudeusa  upravo iskazuju sve ono o čemu su djeca i njihove odgojiteljice ovih dana promišljali, istraživali a danas i međusobno dijelili. U našoj dvorani svi smo se okupili oko zajedničkog stola koji je bio bogat kao i uvijek zahvaljujući našim roditeljima koji i na ovaj način iskazuju brigu o svojoj djeci ali i svima drugima. Druženje smo započeli pjesmom a zatim je naš župnik Stjepan Rožanković s nama porazgovarao, predvodio molitvu u kojoj smo svi radosno sudjelovali i blagoslovio sve plodove rada vrijednih ruku ali i nas. Nakon toga smo prionuli  zajedničkom blagovanju, plesu i pjesmi. Tako je protekao još jedan radostan dan u našoj Radosti.

ODGOJITELJICE:

Smiljana Popović

Mihaela Klemenić Ćopić

Dječji tjedan 2014.

Povodom obilježavanja Dječjeg tjedna odgojna skupina Jagodice izradila je plakat „Djeca danas“ s vlastitim fotografijama i „Djeca nekad“ s fotografijama roditelja iz djetinjstva. Govorilo se o igrama i aktivnostima iz navedenog vremena, a sve u suradnji s mamom Katarinom. Obogaćeni za nove spoznaje rado smo mamu podučili aktivnostima koje provodimo u vrtiću.

Evo i nekih izjava djece…
…“Najviše volim igrice na kompu“…
…“Klarina mama se nije igrala na kompu jer živi na selu“…
…“Ja želim raditi lutkice od kukuruza kao klarina mama“…
…“Djeca su se prije igrala sa starim igračkama, a sada se igraju sa novim“…

I ponešto o prijateljstvu…
…“Prijatelji su oni koji te uvijek vole“…
…“Prijatelji služe da se družiš s njima i da radite sve zajedno“…
…“Prijatelj nam jako treba, ali ako nisi dobar prijatelji te mogu napustiti“…
…“Prijatelje imam da mi posude igračke, a ja nekome obujem cipele kad ne može sam, a meni prijatelj posudi rezervne hlače“…

Odgojiteljice
Ivana Puškar
Sandra Žalac

Dan bez automobila

Povodom Europskog dana bez automobila, djelatnici vrtića 22.9.2014. metalne su ljubimce ostavili kod kuće, zamijenili su ih pješačenje i bicikli. Roditelji su također obavješteni o akciji pa su se neki odlučili doći po djecu pješice, ujutro to nije bilo moguće, jer većina roditelja produžuje na posao.

Centralni objekt RADOST 1

Braće Radić 10, 10450 Jastrebarsko
Radno vrijeme: 5,30 - 17,30

TELEFON
administrativna služba: 01 / 6281 - 241
stručna služba: 01 / 6281 - 095

Područni objekt RADOST 2

Bana Tome Erdodya Bakača, 10450 Jastrebarsko
Radno vrijeme: 6,30 - 17,30

TELEFON
01 / 6281 - 631

Područni objekti

DESINEC

Radno vrijeme: 6,00 - 17,30
Telefon: 01 / 6279 - 008

CVETKOVIĆ

Radno vrijeme: 6,30 - 16,30
Telefon: 01 / 6271 - 389

GORICA SVETOJANSKA

Radno vrijeme: 6,30 - 16,30
Telefon: 01 / 6286 - 922