Činiti adekvatno i činiti na vrijeme, još u ranoj dobi – jedan je od naših imperativa s obzirom da se bavimo darovitošću djece. Na radionicama polaznici rješavaju različite, intelektualno zahtjevnije zadatke problemskog tipa, koji pokreću višu razinu misaonih procesa logičko-kombinatoričkog mišljenja, divergentnog mišljenja, kritičkog mišljenja, kreativnog rješavanja problema, te istraživačkog pristupa. Potičemo također samostalno učenje u najvećoj mogućoj mjeri.

Našim vježbama potičemo djecu da njihova mašta „dobije krila“, podsjećamo ih da nema „pravih“ i „krivih“ odgovora, ohrabrujemo neobične i drugačije ideje, postupno vodimo do organiziranih ideja ohrabrujući ih da se usude otići korak dalje od svakodnevnih, očekivanih rješenja.

ODGOJITELJICE:
Marija Batušić
Sandra Žalac

U petak, 7. travnja na područnom odjeljenju u Desincu, djeca starijih odgojnih skupina ''Kockice'', ''Brodići'' i ''Zvončići'' obilježila su sa svojim odgojiteljicama Svjetski dan zdravlja.

Tom prigodom, proveli smo razne aktivnosti. Držeći se poslovice ''U zdravom tijelu, zdrav duh'',  započeli smo dan jutarnjom tjelovježbom, zadovoljavajući jednu od osnovnih tjelesnih potreba. Kako nam je za očuvanje zdravlja uz naučene i usvojene higijenske navike jako važna zdrava i pravilna prehrana, uz razgovor o korisnim namirnicama napravili smo ukusnu voćnu salatu i miksali voćne frapee.

Na kraju, druženje smo završili zajedničkom šetnjom do obližnjeg potoka i igrama na vrtićkom dvorištu.

ODGOJITELJICE
Tanja Jurković
Irena Vugriniček Štimac
Mihaela Klemenić Ćopić

2. travnja se obilježava kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu te ćemo u Dječjem vrtiću Radost tijekom mjeseca travnja provoditi aktivnosti na tu temu za sve sudionike procesa – radionice za djecu odgojnih skupina u koje su integrirana djeca s poremećajima spektra autizma kojima potičemo prihvaćanje različitosti i toleranciju, aktivnosti za odgojitelje odgojnih skupina u koje su integrirana djeca s težim ili višestrukim teškoćama usmjerene na praćenje razvoja djece s teškoćama za koju provodimo individualizirane odgojno-obrazovne planove, provođenje takozvanog probira među svom djecom u dobi do tri godine u svrhu ranog otkrivanja atipičnosti ili odstupanja u razvoju koje bi mogle upućivati na poremećaj spektra autizma te informiranje roditelja djece o samoj teškoći i senzibilizacija šire zajednice.

7. travnja, na Svjetski dan zdravlja, u objektu Radost 2 s djecom i odgojiteljima odgojnih skupina Slonići, Zečići, Tigrići i Tratinčice, stručna suradnica Marija održala je radionicu na kojoj su sudionici mogli dobiti informacije o specifičnostima komunikacije, interakcije i ponašanja djece s poremećajima spektra autizma i pomoću interaktivne priče o dječaku Marku i njegovim prijateljima, bolje razumjeti razloge Markovog ponašanja poput neodazivanja na poziv imena, neizvršavanja naloga, teškoća razumijevanja uputa, teškoća uključivanja u igru drugih, preosjetljivosti na neke podražaje ili pak pojačane potrebe za nekim podražajima, stereotipija,… te dobiti korisne savijete kako se ponašati prema Marku, odnosno djeci s poremećajima spektra autizma.

Autizam je složeni neurorazvojni poremećaj koji utječe na sve aspekte dječje ličnosti. Djeca s poremećajima autističnog spektra mogu imati teškoće u uspostavljanju socijalne interakcije, nezainteresirani su ili imaju slabije zanimanje za igru i druženje s drugom djecom. Mogu imati različite teškoće verbalne ili neverbalne komunikacije poput kašnjenja u razvoju govora, neodazivanja na ime, površnog i kratkog kontakta očima, doslovnog shvaćanja rečenog i teškoća razumijevanja tuđih reakcija, ekspresija i emocija. Mogućnosti imaginacije su manje i interesi suženi što se naročito očituje u načinu igre. Često su prisutne neobične aktivnosti u ponašanju tj. ponavljajuće i stereotipne radnje poput mahanja rukama, vrtnje glavom, ljuljanja. Djeca s poremećajima autističnog spektra imaju teškoće senzorne integracije što znači da unatoč dobrom vidu, sluhu i ostalim osjetilima, teško obrađuju i sklapaju konstantno dobivene osjetilne informacije u smislenu cjelinu. Zbog toga ili izbjegavaju određene podražaje koji im smetaju i povlače se u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost ili s druge strane, imaju pojačanu potrebu za podražajima u znatno većoj mjeri nego što je to tipično, teško odgađaju potrebu za zadovoljenjem svojih osjećaja, želja i potreba što se odražava na njihovo ponašanje i ono drugim ljudima može izgledati vrlo  neobično, čak i neprimjereno te smo ga u nerazumijevanju stvarne teškoće skloni tumačiti kao neodgojeno i neposlušno.

Što se intelektualnog funkcioniranja tiče, ono je kod djece s poremećajima autističnog spektra različito i kreće se od (nad)prosječne inteligencije do različitog stupnja intelektualnih teškoća. Na testovima i procjenama često postižu lošije rezultate na dijelovima na kojima se ispituju govor, jezik i govorne funkcije nego na neverbalnim testovima, no općenito je kod djece s poremećajima autističnog spektra teže provesti uobičajenu procjenu zbog manjeg interesa za druge, nesuradljivosti ili ometajuće pažnje. U kojem stupnju će teškoće biti izražene ovisi o tome je li dijete visoko na spektru autizma, srednje ili nisko pa možemo govoriti samo o elementima autizma.

Često rani razvoj djeteta protekne bez značajnih odstupanja i prvi simptomi se primijete oko 12-18 mjeseci starosti djeteta kada se očekuje da bi dijete trebalo početi govoriti. Uglavnom se primjećuju prije 3. godine života kada odstupanja u razvoju postaju sve veća i izraženija ukoliko se pravovremeno ne potraži pomoć stručnjaka i dijete se ne uključi u odgovarajuće rehabilitacijske programe. Ranim prepoznavanjem teškoća te ranom intervencijom značajno se može poboljšati funkcionalne sposobnosti djece i odraslih osoba s poremećajem autističnog spektra, oni mogu polaziti vrtiće, škole, fakultete i osposobljavati se za samostalan život i rad, no kako bi to postalo pravilo potrebna je potpora društva, Vaše  razumijevanje.

Ponašanja koja mogu upućivati na poremećaj autističnog spektra kod dojenčeta:

• rani poremećaji prehrane (odbijanje dojke ili bočice)
• nemirne nesanice s autoagresivnim pokretima ili mirne nesanice bez plača uz otvorene oči
• postojanje ranih i jakih anksioznosti (iracionalna plašljivost)
• emocionalna hladnoća i odbijanje tjelesnog kontakta
• smanjen interes za igračke, a naglašen interes za igre ruku pred očima koje mogu trajati satima  

Ponašanja koja mogu upućivati na poremećaj autističnog spektra kod djece do 3 godine:

• dijete izbjegava kontakt očima s drugim osobama ili kontakt očima održava vrlo kratko
• ne prati izraze lica majke i bliskih osoba, ne odgovara mimikom lica, ne oponaša
• ne traži maženje, ne mazi se uz majku i druge bliske osobe
• ne reagira osmijehom na osmijeh drugih ljudi
• ne reagira oprezom ili strahom na potencijalno opasne situacije
• ne odaziva se na svoje ime dok će na drugi zvuk istog intenziteta reagirati
• ne reagira primjereno na zabranu, ne pokazuje razumijevanje zabrane
• ne koristi predmete u posrednoj komunikaciji, ne donosi predmet da vam ga pokaže, ne pita što je to
• prisutna je odbojnost prema nekim materijalima, ne voli dodir plišane igračke, deke, vode, trave ili drugo
• igra se repetitivno, komadićima vrpce, autićem ili kockicama, uvijek na isti način, slaže ih po boji ili veličini, niže jedan pored drugog, vrti ili baca i promatra kako se kreću, lupka njima, miriši ih
• ne razvija igru „kao da“ u kojoj zamišlja da jede ili kuha hranu koje nema na tanjuriću i slično
• čini se emocionalno nezainteresirano za drugu djecu, ne prilazi im, reagira odguravanjem
• prisutna je neka specifična aktivnost, često maše rukama, vrti ili lupka glavom, ljulja se ili njiše bez očite svrhe i smisla
• često mijenja raspoloženja bez očitog povoda, pokazuje izljeve bijesa bez jasnog razloga
• dijete nije zahtjevno, gotovo ništa ne traži i ne uzima ponuđeno, već se samo poslužuje onime što želi
• ne boji se nepoznatih osoba s navršenih godinu dana
• ne obraća pažnju na odlazak majke ili bliske osobe iz prostorije s navršene dvije godine
• pokazuje opsesivni interes za pojedine objekte ili podražaje
• jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene

Ukoliko ste navedena odstupanja i atipičnosti u interakciji, komunikaciji i ponašanju zapazili kod vašeg djeteta, slobodno nam se obratite kako bismo zajednički otklonili sumnje na poremećaj spektra autizma i prema potrebi vas uputili u Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu gdje se mogu dobiti precizne upute za daljnju dijagnostiku i rehabilitaciju. 

Stručna suradnica Marija Presečki Zmajlović, prof.reh 

Nakon teme ''Ja i moja obitelj'', u veljači smo se počeli baviti temom i aktivnostima na temu ''Ja i moj vrtić''. Upoznali smo naše starije prijatelje KOCKICE, BRODIĆE I ZVONČIĆE igrajući se jedan dan sa svakom skupinom. Posjetili smo i našeg kuhara i tete spremačice, koji su nam rekli što u vrtiću rade. Na video javljanje 03. ožujka smo pozvali našu ravnateljicu Jadranku Stojković koja je na slovenskom pozdravila i pozvala naše nove prijatelje iz Slovenije da nas dođu posjetiti.

U ožujku smo radili na temi ''Ja i moje mjesto''. Ova tema nam je bila jako zanimljiva budući da smo puno šetali i upoznavali naše mjesto Desinec, a grad Jasku smo upoznavali putem fotografija i video snimaka – mnogo toga nam je bilo poznato. Također, upoznali smo i grad naših prijatelja Ilirsku Bistricu putem računala i fotografija. U ovoj temi smo imali mogućnost raditi video o Jaski koji smo poslali našim prijateljima Pingvinima u Sloveniju. Jednako tako, s našim roditeljima smo uređivali našu Jasku na Projektnom danu sadeći cvijeće ispred vrtića. Na video pozivu smo prijateljima pokazali što smo sve posjetili – školu, igralište, park, crkvu i vatrogasni dom.

Završetkom ove teme počinjemo s posljednjom temom projekta ''Ja i moja država'' koja će nam, vjerujemo, biti jednako tako zanimljiva i poučna.

ODGOJITELJICE
Sanja Šimić
Željka Žužak
Nataša Povrženić
Martina Križančić
Petra Puh
Petra Jurin

U petak, 31.3.2017. godine odgojnu skupinu Tratinčice posjetila su djeca prvog i drugog razreda Osnovne škole "Ljubo Babić" sa  školskom knjižničarkom Sandrom Marković Čukoić. Saznali smo da se 2.4.2017. godine obilježava Međunarodni dan dječje knjige, na rođendan poznatog dječjeg pisca Hansa Christiana Andersena. Također smo razgovarali o važnosti čitanja priča, bajki, a saznali smo i što radi knjižničar.

Učenici su nam pročitali bajku "Carevo novo ruho". Tratinčice su vrlo pažljivo slušale priču i bile oduševljene kako njihovi nekadašnji prijatelji iz vrtića dobro i lijepo čitaju.

Druženje je proteklo u vrlo ugodnom i emotivnom ozračju jer je to zapravo bio susret bivših i sadašnjih Tratinčica.

Dojmovi Tratinčica:

- "Jako je bila lijepa priča."

- "Meni je bilo dobro kad sam vidjela N. i čula kako ona dobro čita."

- "Meni je bilo lijepo kad je N. čitala."

- "Bilo mi je lijepo kad sam vidjela prijatelje koji su bili u vrtiću, i priča mi je bila zanimljiva."

- "U priči je kralj imao nevidljivu odjeću."

- "Priča je bila vrlo smiješna."

- "Kad je dijete vikalo "Kralj je gol, kralj je gol!", dijete je bilo malo i nijega bilo sram i dijete je govorilo istinu. Bilo je malo i nije na ništa mislio."

- "Meni mama čita priče. Skoro sve imam, ali neke nemam."

- "Meni mama uvijek kad idem u krevet ispriča priču. Tada sam sretna i zadovoljna."

- "Meni tata priča priče. Dobro mi je kad su kratke, onda lakše zaspim."

- "Tete u vrtiću najviše čitaju priče."

- "Tata čita priče po noći i uvijek jednu izmisli i to predobru."

- "Mama priča priče. Volim slušati neke o dinosaurima."

- "Ja volim kad čitam prijateljima priče i zagonetke."

- "Volim kad pišem priče i kad nešto ispod nacrtam."

- "Kad čitaš knjigu ne gledaš sim-tam nego gledaš u tekst."

- "Priča je važna za uspavanku i da lakše zaspim."

- "Priče su važne da naučimo dobro čitati."

- "Priče su važne da si okreneš misli, da možeš čitati u školi. Da možeš pročitati što ti učiteljica zada na ploči."

- "Da znaš napisati zadaću."

- "Ja idem često u knjižnicu. Tamo ima puno knjiga."         

ODGOJITELJICE:
Višnja Matešić
Veselka Povrženić

U utorak, 21.3.2017. godine  djeca odgojnih skupina Zečića i Tratinčica svojim vrijednim ručicama i pametnim glavicama posadila su sadnice na Strossmayerovom trgu povodom prvog dana proljeća.  Sadnice je osigurala tvrtka "Ceste Jastrebarsko d.o.o.", a posadili smo ih uz pomoć tete Jasne i stričeka Miljenka. Pribor za sadnju smo ponijeli iz vrtića (grabljice, motike, rukavice, kantice za zalijevanje, metlice i  vodu). U vrtić smo se vratili veseli, zadovoljni  i to sa sadnicama, dvjema  malim kanticama za zalijevanje i slatkišima koje nam je poklonila teta Jasna. 

Dojmovi djece:

V.: „Meni se svidjelo što sam  mogao saditi cvijeće s prijateljima i uljepšavati naš grad. Vidio sam smiješak na listićima i cvjetićima, vesele se što ih mi sadimo.“

F.: „Baš me je razveselilo što mogu saditi cvijeće za ljepšu i mirisnu našu Jasku.“

M.: „Mogao sam i ja kopati rupice u zemlji za cvijeće i saditi različite cvjetiće.“

M.: „Bilo mi je lijepo što cvijeće smo sadili zajedno s prijateljima i zalijevati ih jer ni cvjetići ne mogu živjeti i cvasti bez vode.“

N.: „Svidjelo mi se što smo  svi zajedno sadili cvijeće uz pomoć odraslih ljudi, za našu ljepšu okolinu grad, mogla sam ih i zalijevati pa su cvjetići bili sretni.“

V.: „Kada smo s prijateljima sadili cvijeće veselilo me jer sam vidjela smiješak velikih, bili su sretni kako mi to lijepo radimo.“

N.: „Baš mi je bilo fora kad sam mogla sama izvaditi cvijeće iz teglice i posaditi u zemlju.“

A.: „Bilo je super kad sam sama posadila cvijetić te ga zalijevala s vodom da raste kao i djeca.“

S.: „Bilo je fora da smo s prijateljima sadili i onda pomagali za našu ljepšu i mirisnu prirodu.“

A.: „Volim saditi cvijeće šareno i tako pomažemo prirodi za čisti zrak.“

P.: „Bilo mi je zanimljivo kad smo kopali i vadili cvijeće iz kantica. Ja sam bio vrlo uspješan u tome. Izvadio sam puno cvijeća iz kantice, skoro sve.“

N.:  „Meni je bilo super kad smo zalijevali i sadili. Bila sam jako sretna jer će cvijeće ukrasiti naš grad Jasku.“

A.: „Meni je bilo lijepo kad sam kopala s motikom i kad smo sadili i zalijevali. Nika mi je malo pomagala.“

N.: „Bilo mi je lijepo kad smo zalijevali. Važno je zalijevati cvijeće da lijepo raste.“

P.: „Cvijeće lijepo i miriši.“

E.: „Bitno je da cvijeće ne uvene. Moramo ga doći svako jutro posjetiti i zalijevati.“

ODGOJITELJICE:
Jadranka Šoštarić
Višnja Matešić

Dana 22. ožujka 2017. u našem je vrtiću održan projektni dan na temu ''Što sve dijete s vodom može?''Tom prigodom održane su kreativne radionice djece, roditelja i odgojitelja u svim odgojnim skupinama.

U objektu u Gornjem Desincu djeca mlađih odgojnih skupina – Leptirići, Pandice i Točkice, uz svoje odgojitelje i roditelje učila su o selektiranju otpada, izrađivala vodene ksilofone, igrala raznovrsne igre na temu proljeća te sadila sadnice raznovrsnog cvijeća koje su prikupljene u suradnji s roditeljima. Naše vrtićko dvorište zasjalo je tako u svom novom proljetnom ruhu.

Djeca starijih odgojnih skupina – Kockice, Zvončići i Brodići eksperimentirala su vodom, filtrirala i čistila zagađena jezerca, konstruirala splav, izrađivala raznovrsne igre s magnetima, kaširala košarice oporabom neoblikovanog materijala te provela mali kviz znanja kroz eko pitalice.

Našim objektom, ali i cijelim vrtićem, vladala je topla, vesela, radna atmosfera, ispunjena dječjim smijehom u kojoj  su djeca  u suradnji s roditeljima i odgojiteljima izravno sudjelovala u aktivnostima i neposredno stjecala iskustvo.

Cilj planiranih radionica bio je proces razvijanja ekološke svijesti djece – odnos prema prirodi i čuvanju njenih resursa. Obzirom da dijete uči od najranije dobi, htjeli smo što više približiti ekološke spoznaje djetetovom iskustvu kako bi ono steklo navike koje doprinose očuvanju prirode.

Ovim putem zahvaljujemo svima koji su pridonijeli provedbi naših aktivnosti, svim roditeljima koji su izdvojili svoje slobodno vrijeme kako bi nam se pridružili i podijelili taj poseban dan s nama!

ODGOJITELJICA
Mihaela Klemenić Ćopić

Povodom Svjetskog dana voda u vrtiću je održana predstava "Voda je zakon" koju je za djecu organizirala tvrtka Vode Jastrebarsko. Predstavi su prisustvovala djeca odgojnih skupina: SOVICE, PINGVINI, ŠKOLJKICE, GUMBEKI, PAČIĆI, MASLAČCI, ZVJEZDICE, ELMERI I LOPTICE.
Djeca su kroz ovu edukativnu predstavu mogla naučiti kolika je važnost čiste vode. Na kraju predstave zaplesali su zajedno s glumcima.

ODGOJITELJICE:
Marija Batušić
Lidija Tomačić